Integracija Roma povratnika kroz bolje uslove obrazovanja i zapošljavanja
Tanja Jakobi i Dejan Marković
REZIME
Znanja, veštine, radne navike i preduzetničke sposobnosti koje Romi povratnici koji su proveli duži niz godina u zemljama Evropske unije donose u Srbiju, nedovoljno su istraženi. U ovom predlogu praktične politike ukazujemo na razloge zbog kojih sistem ne uspeva da prepozna i valorizuje njihove potencijale i zagovaramo mere koje bi mogle da pomognu otklanjanju prepreka za njihovo uspešno uključivanje u obrazovni proces i na tržište rada. U prethodnom periodu ostvaren je napredak u pribavljanju ličnih
dokumenata i brzini uključivanja dece povratnika u škole, ali ne i u obezbeđivanju kontinuiteta njihovog obrazovanja i očuvanja prethodno stečenih znanja. Radno sposobni povratnici često nisu u mogućnosti da dokumentuju posedovanje veština i sposobnosti koje su stekli tokom obuke ili rada u inostranstvu ili ih naš sistem ne prepoznaje. Zbog toga ih Nacionalna služba za zapošljavanje (NZS) vodi kao lica bez zanimanja, što otežava njihovu zapošljivost. Predlažemo evaluaciju do sada korišćenih metoda procene znanja i pristupa savladavanju gradiva u višim razredima osnovne škole, uvođenje obavezne profesionalne orijentacije za učenike romske nacionalnosti uključujući i povratnike,razmatranje modaliteta za priznavanje znanja i veština koje su povratnici stekli u zemljama EU, a koje nisu u skladu sa našom nomenklaturom zanimanja, formulisanjenovih afirmativnih mera NZS koje bi bolje targetirale potrebe i potencijale povratnika,i uključivanje udruženja domaćih i inostranih poslodavaca u osmišljavanje obuka za povratnike. Takođe ohrabrujemo razmatranje uvođenja podsticaja za preduzeća koja su zainteresovana za zapošljavanje povratnika. Zalažemo se za uvođenje psiho-socijalne podrške za porodice povratnika, i unapređenje prikupljanja statističkih podataka o povratnicima.
Jun 2017.
Policy Paper
Forum Roma Srbije
📷📷📷📷📷📷📷📷📷📷📷📷📷📷📷
ZAPAZANJA STRUCNIH LICA TOKOM PRAKTICNOG RADA U POSREDNIM OBRAZOVNO-PEDAGOSKIM ;KOORDINATORSKIM ;SLUZBAMA ZAPOSLJAVANJA isl.
„Što procedura za pribavljanje dokumenata duže traje,to je verovatnoća da će se dete po povratku iz inostranstva vratiti u obrazovni proces manja. Ne morate da odbijete nekoga da upišete, dovoljno je da roditeljima kažete‘prikupite dokumentaciju’.“
„I odraslima i deci je potrebna psihološka podrška, jer je razlika između zemalja iz kojih dolaze i ovoga ogromna, u sistemu vrednosti,u ekonomskom statusu,u obrazovnom procesu i metodologiji rada.“
„Deca koja su boravila duže u inostranstvu imaju drugačiji stav prema školi – kada ode u Nemačku dete postane Nemac i ponaša se prema obrascu iz okruženja. Dodatno, roditelji doživljavaju treću zemlju – Nemačku, Švedsku – kao ideal. Otuda se kod roditelja učrvršćuje ideja da deca moraju da idu u školu.“
„Mi ne možemo bez adekvatne podrške da tu decu prosto gurnemo u obrazovanje i da se pravimo da je sve uredu, a pri tome ima velikih problema.“
„Mi smo se u razgovorima sa stranim ambasadorima zalagali da se organizuje sezonsko zapošljavanje siromašnijih povratnika u EU. Rečeno nam je da za tim nema interesa jer te poslove već rade Česi i Slovaci. Naša država za to nije zainteresovana.“
„Povratnici imaju dosta kvali-fikacija, znanja i veština ali ne postoji mogućnost priznavanja njihovih diploma i mi ih vodimo kao osobe bez zanimanja.“
Integracija Roma povratnika
ZAKLJUČCI :
Problemi jednog društva najvidljivije se prelamaju na njegovim najranjivijim građanima i otuda je za dugoročno smanjivanje broja ljudi koji odlaze iz zemlje, bilo da su oni visokoobrazovani ili na društvenoj i socijalnoj margini, najvažnija evropeizacija Srbije.
Zapadno evropske zemlje predstavljaju ideal za povratnike ne samo zbog mogućnosti izdašnije socijalne pomoći, nego i zbog manje diskriminacije i većih mogućnosti za obrazovanje, i zapošljavanje, kao preduslovima napretka na društvenoj lestvici.
Iskustva državnih institucija, organizacija i nevladinih organizacija koje se bave povratnicima,kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, ukazuju na socijalni kapital koji nose povratnici, u smislu radnih navika, veština i znanja a koji ne doživljavaju valorizacijuu srpskom društvu. S obzirom na nepotpunost podataka koji se odnosi na romsku populaciju u celini i na povratnike, moguće je osloniti se samo na neposredna iskustva i kvalitativna israživanja u proceni potencijala povratnika za njihovo brže uključivanje u društvo i transferisanje znanja i iskustava na domicilnu nacionalnu manjinu.Predlažemo razmatranje uvođenja novih i već parcijalno testiranih mera u oblasti socijalne inkluzije, obrazovanja i zapošljavanja za koje verujemo da bi mogle da pomognu sprečavanju osipanja iz obrazovnog procesa, poboljšanju zapošljivosti dece povratnika i samih povratnika.
PREPORUKE
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
• Sprovesti evaluaciju do sada korišćenih metoda procene znanja dece povratnika i
pristupa savladavanju gradiva u višim razredima osnovne škole, i dati odgovarajuće smernice u vezi sa najboljim praksama.
• Kroz među državnu saradnju sa zemljama koje imaju dobru praksu uvođenja učenika
iz stranih zemalja u domicilni obrazovni sistem razmotriti primere dobre prakse.
• Uvesti obavezu profesionalne orijentacije za romske učenike,uključujući i povratnike.• Preispitati model dualnog obrazovanja kao instumenta za zapošljavanje i
osamostaljivanje povratnika. Voditi računa da se škole sa dualnim obrazovanjem nepretvore u model za segregaciju romske dece uključujući i decu povratnika.
• Razmotriti mogućnost uvođenja časova nemačkog jezika/drugih stranih jezika koje
govore deca povratnici, u onim školama koje nemaju mogućnost da kroz redovnu nastavu sačuvaju znanje stranog jezika dece povratnika.
• Unaprediti relevantne indikatore za praćenje uspeha dece povratnika u obrazovnom
procesu.
• Kroz saradnju država EU iz kojih dolazi najveći broj povratnika, Ministarstva
prosvete, PKS, domaćih i stranih poslodavaca naći modalitete za priznavanje onih diploma i veština koje poseduju povratnici a koji ne postoje u domaćoj nomenklaturi zanimanja .
Centar za istraživanje javnih politika (CENTAR)
je nevladina organizacija istraživačkog usmerenja(think tank), osnovana 2010.godine, koja se bavi ispitivanjem raznih aspekata bezbednosnog i socio-ekonomskog statusa građana sa ciljem da utiče na poboljšanje primene javnih politika ili njihovu promenu.Glavni cilj CENTRA je da svojim istraživanjima osvetli stvarne potrebe građana, i na taj način pomogne relevantnim donosiocima odluka da politike formulišu sa stanovništa „perspektive krajnjeg korisnika“, odnosno građana.CENTAR neguje multi-disciplinarni pristup i u prvi plan stavlja terenska istraživanja jer smatra da je za dubinsko sagledavanje problema i formulisanje održivih javnih politika važno sagledati problematiku i sa centralnog i sa lokalnog nivoa.
CENTAR je sproveo više od 20 projekata, uključujući i one na regionalnom nivou. Njegove projekte podržale su međunarodne organizacije i agencije (OSCE,
UNDP, UNICEF, UNOPS, DCAF),
vladine organizacije i privatni donatori – SDC i OSI; ministarstvai kancelarije u okviru Vlade Srbije, i inostrane akademske institucije.
Forum Roma Srbije
(FRS) je
nevladina, neprofitna organizacija sa sedištem u Beogradu čiji je cilj da radi na sveobuhvatnoj socijalizaciji i integraciji romske zajednice, kao i rad na širenju progresivnih ideja demokratskog društva. Vrednosti za koje se zalažemo, i na kojima zasnivamo naš rad su – poštovanje različitosti, jednakost i tolerancija.
Tim Foruma Roma Srbije je od
2011. godine realizovao velikibroj aktivnosti u saradnji saorganizacijom Romski edukativnokreativni centar.
Forum Roma Srbije
📷📷📷
Program politicke edukacije Foruma Roma Srbije u 2019.godini
KOMENTARI